Na području umaško-oprtaljskog dekanata u razdoblju od 1650. do 1750. godine u župnim crkvama sva djela potječu od mletačkih majstora. Teme su one koje su često vezivane uz Veneciju, što se prvenstveno odnosi na sve prikaze vezane uz Bogorodicu. Najzastupljenija takva tema je Bogorodica od Ružarija koju prate sveti Dominik sa svetom Katarinom Sijenskom a ponegdje sa svetom Rozalijom Limskom. Prisutni prikazi još uvijek u velike poštuju odredbe Tridentskog koncila s obzirom da je glavni naručitelj Crkva. Također, u Istri je nerijetko moguće naići na prikaze ranokršćanskih mučenica poput svete Eufemije, svete Lucije ili svete Apolonije, a njihovi prikazi vezuju se uz pučko vjerovanje u iscjeliteljske moći mučenica. Gradovi zahvaćeni povijesnim i teritorijalnim okvirom ovog rada su Buje, Dajla, Grožnjan, Kršete, Momjan, Nova Vas, Savudrija, Sveta Marija na Krasu, Umag te Završje. U župnoj crkvi svetog Servula u Bujama sačuvana su čak tri djela koja se podudaraju sa zadanim vremenskim okvirom. Prvo je Bogorodica s Djetetom i svecima, atribuirano Sante Piattiju i datirano između 1732. i 1742. godine. U ovom djelu moguće je uz pomoć ikonografije pratiti povezanost Buja sa Venecijom, s obzirom da se pojavljuju sveci inače karakteristični za mletačko područje. Slijedeća dva bujska djela rad su mletačkog slikara Giuseppea Camerate, a prikazuju Čudo svetog Servula i Mučeništvo svetog Servulate se vezuju uz zrelu fazu majstorovog stvaranja. U Dajli je sačuvana Bogorodica s Djetetom, svetim Ivanom Krstiteljem i svetim Lovrom iz 1692. godine. Oltarnu palu je potpisao i datirao slikar Giovanni Carboncino, učenik Mattea Ponzonea. Dva djela sačuvana su u Grožnjanu. Prikaz Svetog Petra iz Alcantare naslikao je Gaspare Vecchia za župnu crkvu svetog Vida i Modesta. Drugo sačuvano djelo u istojcrkvi prikazuje Susret na zlatnim vratima nepoznatog autora iz prve polovine 18. stoljeća. Riječ je o manje poznatom djelu slabije kvalitete. U župnoj crkvi svetog Petra i Pavla u Kršetama nalaze se četiri sačuvana djela, a to su Bogorodica s Djetetom na prijestolju, svetom Katarinom i svetom Lucijom, Sveta Lucija, Sveta Apolonija te Sveta Apolonija i sveta Margareta. U Momjanu se nalazi prikaz Bogorodice Žalosne datiran u prvu polovinu 18. stoljeća. Autor djela je nepoznat, no moguće je primijetiti da je djelo izrađeno prema predlošku Carla Dolcija. Krajem 17. stoljeća, nepoznati slikar izradio je oltarnu palu sa prikazom Bogorodice Karmelske s Djetetom, svetom Katarinom i svetom Uršulom za župnu crkvu u Novoj Vasi (Novigradskoj). Na lijevom zidu župne crkve svetog Ivana Apostola u Savudriji nalazi se djelo Krist i preljubnica iz osmog ili devetog desetljeća 17. stoljeća čiji je autor također nepoznat. U župnoj zbirci nalazi se Sveta Lucija, iz 1685. godine čiji autor nije poznat. U župnoj crkvi Svete Marije na Krasu nalazi se još jedan u nizu prikaza mučenica karakterističan za istarsko područje te se radi ponovo o prikazu Svete Lucije i svete Apolonije s početka 18. stoljeća a autor je Angelo de Coster. Godine 1650. Giacomo Alugaro je za župnu crkvu Uznesenja Blažene Djevice Marije u Umagu naslikao Bogorodicu od svetog Ružarija sa svetim Dominikom i svetom Katarinom Sijenskom te se naposljetku i potpisao. Sljedeće umaško djelo iz 1744. godine rad je majstora koji se potpisao inicijalima, no njegov identitetje nažalost još uvijek nepoznat. Slika se nalazi u župnoj zbirci a prikazuje Silazak Duha Svetoga. Posljednja župa o kojoj je riječ u ovom radu je Završje sa dvije oltarne pale Gasparea Dizianija, učenika Gregoria Lazzarinija te sljedbenika Sebastiana Riccija. Prvo djelo nalazi se na drugom bočnom oltaru lijevo a prikazuje Bogorodicu od Ružarija sa svetim Dominikom i svetom Rozalijom Limskom, dok se drugo djelo, sa temom Bezgrešnog začeća sa svecima, nalazi na drugom bočnom oltaru desno.