diplomski rad
Borba protiv porezne utaje na primjeru fiskalizacije u Republici Hrvatskoj

Marina Prgomet (2016)
Sveučilište u Rijeci
Ekonomski fakultet
Podaci o radu
NaslovBorba protiv porezne utaje na primjeru fiskalizacije u Republici Hrvatskoj
AutorMarina Prgomet
Voditelj/MentorHelena Blažić (mentor)
Sažetak rada
Porezi su najizdašniji i najznačajniji instrument prikupljanja prihoda državnog proračuna, stoga je i opstanak suvremenih država uvjetovan naplatom poreza. Otkad postoje porezi, postoji i otpor prema njihovu plaćanju, neovisno o financijskom statusu poreznih obveznika. Stoga je vrlo česta pojava da prikupljanje poreza prati porezna utaja. Neispunjavanje obveze plaćanja poreza može biti legalno i nelegalno. Razlika između izbjegavanja poreznih obveza i porezne utaje očituje se u zakonitosti djelovanja poreznog obveznika, premda nema velike moralne razlike. Brojna su istraživanja potvrdila da povećanje porezne utaje korelira s povećanjem ukupnog poreznog tereta. Vrlo velik utjecaj na odluke o utaji poreza i na cjelokupnu sivu ekonomiju imaju zakonodavna i administrativna uređenost države, kredibilitet pravnog sustava te kvaliteta javnih usluga. Glavno težište istraživanja u ovom radu usmjereno je na poreznu utaju kao nelegalnu aktivnost poreznog obveznika kojom se oštećuje, ne samo država, već svi subjekti legalnog gospodarstva. Prema tome država ima ulogu zakonodavca, žrtve i suca. Posebnost države spram drugih ekonomskih subjekata očituje se u njezinoj mogućnosti da donosi i provodi zakone kojih se trebaju pridržavati svi njezini građani. Državna tijela u RH koja svojim djelovanjem imaju izravan utjecaj na poreznu utaju su Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo financija i Ministarstvo pravosuđa. Sve suvremene vlasti nastoje spriječiti utaju poreza ili je barem smanjiti na najmanju moguću razinu. Pri tome je potrebno utjecati na posljedice porezne utaje, ali i utvrditi uzroke i načine njihova sprječavanja ili barem smanjivanja. U prometu gotovinom posebno je zastupljena visoka razina sive ekonomije. Porezni nadzor pokazao se kao nedovoljno djelotvoran instrument u suzbijanju porezne utaje te stoga RH, kao i brojne druge zemlje, zakonski uvode fiskalizaciju kao mjeru kojom će se uspostaviti financijska disciplina i učinkovito pratiti promet u gotovini. Rješenja fiskalizacije koja se primjenjuju razlikuju se od zemlje do zemlje, unatoč tomu moguće je razlikovati dva osnovna oblika fiskalizacije: uvođenje fiskalnih blagajni (hardversko rješenje) te uspostava sustava kontrole izdavanja računa (softversko rješenje). Problematika koja se u radu analizira je porezna utaja u RH i fiskalizacija kao mjera za njezino sprječavanje. Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom je stupio na snagu i počeo se primjenjivati od 1. siječnja 2013. godine, a provedba se odvijala prema skupinama u više faza. Od 1. srpnja 2013. godine provedba fiskalizacije je obvezujuća za sve poslovne subjekte koji su obveznici fiskalizacije prema Zakonu. Kako je težnja rada prezentirati fiskalizaciju kao mjeru u borbi protiv porezne utaje, detaljno je objašnjen pojam i cilj fiskalizacije, proces i potreba uvođenja, obveznici fiskalizacije i njihove obveze, provedba postupka, provjera i prijava računa Poreznoj upravi te kazne za porezne prekršaje. Uvođenjem fiskalizacije i kontinuiranim praćenjem provođenja Zakona unaprijeđen je postupak poreznog nadzora, utjecalo se na podizanje razine svijesti kupaca o važnosti uzimanja računa te omogućilo normalnu tržišnu konkurenciju. Brojčani pokazatelji, statistike i istraživanja prezentirani u radu dokazuju kako je odluka Vlasti o donošenju Zakona dobra, a njegova provedba uspješno realizirana. Neophodno je istaknuti i građane kao najvažniju kariku u uspješnoj provedbi postupka fiskalizacije i njihovu suradnju u borbi protiv porezne utaje.
Ključne riječiporezi porezna utaja siva ekonomija fiskalizacija
Naslov na drugom jeziku (engleski)Fight against tax evasion: case of fiscalization in the Republic of Croatia
Povjerenstvo za obranuHelena Blažić (predsjednik povjerenstva)
Bojana Olgić Draženović (član povjerenstva)
Maja Grdinić (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski/stručni stupanjSveučilište u Rijeci
Ekonomski fakultet
MjestoRijeka
Država obraneHrvatska
Znanstveno područje, polje, granaDRUŠTVENE ZNANOSTI
Ekonomija
Financije
Vrsta studijasveučilišni
Stupanjdiplomski
Naziv studijskog programaPoslovna ekonomija; smjerovi: Financije i bankarstvo, Poduzetništvo, Menadžment, Financije i računovodstvo, Marketing, Međunarodno poslovanje, Informatičko poslovanje
SmjerFinancije i bankarstvo
Akademski / stručni nazivmagistar/magistra ekonomije
Kratica akademskog / stručnog nazivamag. oec.
Vrsta radadiplomski rad
Jezik hrvatski
Datum obrane2016-06-20
Vrsta resursatekst
Prava pristupaRad dostupan samo djelatnicima i studentima matične ustanove
Uvjeti korištenja radahttp://rightsstatements.org/vocab/InC/1.0/
URN:NBNhttps://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:192:002772
PohranioDraženka Šepić