Ovaj će rad problematizirati sintagmu ''društva znanja'' u kontekstu neoliberalnog kapitalizma. Prvi dio baviti će se političko-ekonomskom pozadinom problema, tj. utjecajem ekonomije na društvo. Namjera je ispitati prethodno temeljem kritike iz sfere marksizma, te ukazati na ekonomsko-socijalnu nesigurnost i pasivnost društva, a nadalje detaljnije razmotriti posljedice logike kapitala koja podvrgava sveučilište svojim potrebama. Ukazuje se na prijelaz iz obrazovanja i odgoja u izobrazbu i oblikovanje koje se temelji na fragmentiranom znanju i nerazumijevanju, te na izokretanje postavljenog antičko-humanističkog koncepta čovjeka kao samomislećeg pojedinca u poslušnog slugu spremnog za izazove i zahtjeve tržišta. Dolazi do marginalizacije društvenih i humanističkih znanosti, a konačno i do hijerarhizacije, stoga se razmatra potreba za prilagodbom takvih znanosti interesima kapitala te se razmatra zadatak društvenih i humanističkih znanosti.