Ovaj je diplomski rad koncipiran kao prikaz Turingovog testa te Searleove i Dreyfusove kritike umjetne inteligencije. Rad sam započeo povijesnim prikazom nastanka područja umjetne inteligencije i najavom najvažnijih filozofskih kritika. U drugom sam poglavlju definirao i opisao klasičnu paradigmu UI. Treće je poglavlje posvećeno Alanu Turingu i njegovoj igri oponašanja. U tom mi je poglavlju cilj bio predstaviti Turingov test te ga obraniti od najvažnijih kritika koje su ga pratile, što je poslužilo i kao svojevrsni uvod u četvrto poglavlje i argument kineske sobe Johna Searla. Searlov argument, kao i najvažnije prigovore na njega, detaljno sam izložio te ukazao na filozofske probleme koje on implicira u shvaćanju umjetne inteligencije. Peto poglavlje posvećeno je kritici klasične teorije umjetne inteligencije Huberta Dreyfusa, a s ciljem drugačijeg pristupa istraživanju inteligencije. Ovdje se rad najviše fokusira na prikaz Dreyfusove alternativne teorije inteligencije kroz radikalnu trostruku tezu da je ljudska inteligencija utjelovljena, da su inteligentna tijela situirana te da je svijet u suštini ljudski. Konačno, u zadnjem sam poglavlju iznio završna razmatranja.